Novi koronavirus koji se pojavio 2019. godine nazvan je SARS—CoV-2, otkriven je u Kini krajem 2019. Radi se o novom soju koronavirusa koji prije nije bio otkriven kod ljudi. Bolest uzrokovana tim virusom naziva se COVID-2019.
Koronavirusi su virusi koji cirkuliraju među životinjama, no neki od njih mogu prijeći na ljude. Nakon što prijeđu sa životinje na čovjeka mogu se prenositi među ljudima. Velik broj životinja su nositelji koronavirusa. Na primjer, koronavirus bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS-CoV) potječe od deva dok SARS potječe od cibetke, životinje iz reda zvijeri srodnih mačkama.
Novi koronavirus genetski je usko povezan s virusom SARS iz 2003. i ta dva virusa imaju slične karakteristike, iako su podaci o ovom virusu još uvijek nepotpuni. SARS se pojavio krajem 2002. godine u Kini. U razdoblju od osam mjeseci 33 države su prijavile više od 8000 slučajeva zaraze virusom SARS-a. Tada je od SARS-a umrla jedna od deset zaraženih osoba. Iako se nCoV i virusi gripe prenose s osobe na osobu i mogu imati slične simptome, ta dva virusa su vrlo različita te se stoga i ponašaju drugačije.
Iako virus potječe od životinja, on se sada širi s osobe na osobu (prijenos s čovjeka na čovjeka). Trenutno se procjenjuje da vrijeme inkubacije koronavirusa (vrijeme između izlaganja virusu i pojave simptoma) traje između 2 i 12 dana. Iako su ljudi najzarazniji kada imaju simptome nalik gripi, postoje naznake da neki ljudi mogu prenijeti virus, a da nemaju simptome ili prije nego se oni pojave. Potvrdi li se ovaj podatak, to će otežati rano otkrivanje zaraze koronavirusom. To nije neuobičajeno kod virusnih infekcija, kao što se vidi iz primjera ospica, ali za ovaj novi virus nema jasnih dokaza da se bolest može prenijeti prije pojave simptoma. Sustavna provedba mjera za prevenciju i kontrolu pokazala se učinkovitom u kontroli SARSCoV i MERS-CoV virusa.
Koliko je poznato, virus može uzrokovati simptome slične gripi poput: • povišene tjelesne temperature • kašlja • kratkog daha • bolova u mišićima i • umora. U težim slučajevima javlja se teška upala pluća, sindrom akutnog otežanog disanja, sepsa i septički šok koji mogu uzrokovati smrt pacijenta. Osobe koje boluju od kroničnih bolesti podložnije su težim oboljenjima.
Općenito starije osobe i osobe s kroničnim bolestima (poput povišenog tlaka, srčanih bolesti, dijabetesa, bolesti jetre i bolesti dišnih puteva) imaju veći rizik razvoja težih simptoma zaraznih bolesti.
Ne postoji posebno liječenje za ovu bolest. Pristup liječenju pacijenata s infekcijama vezanim za koronaviruse je liječenje kliničkih simptoma (npr. povišene temperature). Potporno liječenje može biti vrlo učinkovito kod zaraženih osoba.
Javiti se epidemiologu ili liječniku. Osoba koja je tijekom zadnjih 14 dana bila u bliskom kontaktu s oboljelim od koronavirusa bit će stavljena pod aktivn zdravstveni nadzor u samoizolaciji. Ako osoba pod zdravstvenim nadzorom razvije znakove respiratorne bolesti, epidemiolog koji provodi nadzor postupit će u skladu sa sumnjom na koronavirus (dogovara se prijevoz u bolnicu radi dijagnostike i liječenja), a kontakti se stavljaju pod zdravstveni nadzor. Ako osoba po završetku zdravstvenog nadzora ne razvije simptome respiratorne bolesti, epidemiolog šalje obavijest o završetku zdravstvenog nadzora nadležnim ustanovama.
Pranje i dezinfekcija ruku ključni su za sprječavanje infekcije. Ruke treba prati često i temeljito sapunom i vodom najmanje 20 sekundi. Kada sapun i voda nisu dostupni možete koristiti dezinficijens koji sadrži najmanje 60% alkohola. Virus ulazi u tijelo kroz oči, nos i usta. Stoga ih nemojte dirati neopranim rukama.
Kirurške maske sprječavaju širenje infekcije s bolesnih ljudi na druge. Kirurške maske su manje učinkovite u zaštiti ljudi koji nisu zaraženi. Za uobičajeni socijalni kontakt s oboljelim dovoljna je kirurška maska i održavanje udaljenosti najmanje jedan metar od bolesnika. Zdravstvenim djelatnicima koji su u doticaju s pacijentima za koje se sumnja ili je potvrđen koronavirus, savjetuje se korištenje kirurške maske ili maske veće razine filtriranja (FFP2), a kod medicinskih zahvata gdje se stvara aerosol FFP3 maske.
Trenutno ne postoje klinički dokazi koji bi sugerirali da se virus prenosi majčinim mlijekom. Infekcija se može prenijeti na dijete bliskim kontaktom, jednako kao i na bilo koga drugoga s kim ste u kontaktu. Prema onome što je dosad poznato, prednosti dojenja nadmašuju potencijalne rizike prenošenja virusa putem majčinog mlijeka ili putem bliskog kontakta s djetetom. No, to je pojedinačna odluka svake dojilje, oko koje se dodatne može konzultirati s pedijatricom, savjetnicom za dojenje ili patronažnom sestrom. Ako želite nastaviti dojiti, poduzmite mjere opreza i ograničite potencijalno širenje koronavirusa na dijete, i to:pranjem ruku prije nego dodirnete dijete, pumpu za izdajanje ili bočice izbjegavanjem kašljanja ili kihanja tijekom dojenja temeljitim čišćenjem pumpe za izdajanje nakon svake uporabe, prema uputama proizvođača. Razmislite možete li nekoga zamoliti da nahrani dijete vašim izdojenim mlijekom. Bez obzira dojite li ili hranite dijete adaptiranim mlijekom, obvezno stelizirajte bočice i svu ostalu opremu koju koristite. Ne dijelite pumpe za izdajanje, bočice ili dude s nekim drugim.
Trenutno ne postoji cjepivo protiv koronavirusa. Zato je važno spriječiti infekciju ili njeno daljnje širenje.
Virus gripe i koronavirusa su vrlo različiti i cjepivo protiv sezonske gripe ne štiti od bolesti uzrokovane virusom SARS—CoV-2.
Nije dokazano da kućni ljubimci (npr. psi i mačke) imaju veći rizik zaraze nego ljudi. Kao mjera opće predostrožnosti, u kontaktu sa životinjama pridržavajte se osnovnih načela higijene.
Svjetska zdravstvena organizacija objavila je kako još uvijek ne postoje jasni dokazi koliko koronavirus preživljava na površinama, ali preliminarne informacije govore da se na površini može zadržati od nekoliko sati do nekoliko dana. Prema podacima koje su objavili znanstvenici s američkog Harvarda, vjerojatnije je kako će virus preživjeti na čvršćim površinama nego na mekšim, poput različitih tkanina. Ipak, liječnici sugeriraju skidanje obuće nakon ulaska u zatvoreni prostor i presvlačenje u čistu odjeću. Odjeću koju ste koristili nemojte tresti ili provjetravati. Operite je kao i inače, prema uputama s etikete. Nakon dodirivanja korištene odjeće svakako operite ruke.
Ukoliko se oba roditelja maloljetnog djeteta razbole od korona virusa, a roditelji nisu u mogućnosti na odgovarajući način zbrinuti svoju djecu, mogu se obratiti nadležnom centru za socijalnu skrb koji će sukladno svojim nadležnostima osigurati odgovarajući smještaj za tu djecu. Napomena: svakom pojedinom slučaju pristupa se individualno!
