11 mitova o karcinomu dojke

---

Rak dojke u Hrvatskoj je najčešći rak žena i od njega će oboljeti svaka deseta žena. Prema posljednjim objavljenim podacima Registra za rak u Hrvatskoj je u 2019. zabilježeno 2999 slučajeva raka dojke, u 2020. umrle su 722 žene dok je u svijetu zabilježeno više od 2 milijuna novih slučajeva raka dojke od kojih je više od 700.000, na žalost, završilo smrtnim ishodom.



Redovitim pregledom koji uključuje samopregled, ultrazvučni pregled i mamografiju rak dojke se može otkriti u ranom stadiju kada su šanse za izlječenje i preživljavanje puno veće. Rak dojke se najčešće javlja u dobi iznad 50 godina, ali se može javiti i kod mladih žena.

Sve dok osoba sama ili njoj netko blizak ne oboli od karcinoma dojki, nerijetko ne zna razdvojiti mitove od činjenica kad je ova bolest u pitanju: tko obolijeva i zašto, što uključuju tretmani, kroz što sve prolaze oboljela osoba i njena obitelj. Premda se o karcinomu dojki mnogo priča i podiže svijest (što je i te kako dobro, posebno na našem području), i dalje postoji mnogo mitova. Evo najčešćih.
 

MIT: Ako u mojoj obitelji nema oboljelih od karcinoma dojki, neću ga dobiti ni ja.

ČINJENICA: Najviše žena, kojima je ustanovljena dijagnoza, nemaju povijest bolesti u obitelji.

Mnogi misle da je karcinom dojke nasljedna bolest. Međutim, vjeruje se da je samo oko 5-10 posto oblika karcinoma dojke nasljedno, što znači da je uzrokovano abnormalnim promjenama (ili mutacijama) u određenim genima koji se prenose s roditelja na dijete. Ipak, većina ljudi koji dobiju rak dojke nemaju obiteljsku povijest, što znači da faktori koji utječu na nastanak ovog karcinoma moraju biti u vezi s okruženjem i načinom života.
Liječnici često ne mogu objasniti zašto jedna osoba dobije rak dojke, a druga ne. Pretpostavlja se da s vremenom zdrave stanice dojke mogu same razviti mutacije, koje se na kraju pretvaraju u stanice karcinoma. Ako u obitelji imate slučajeve raka dojke ili bilo kojeg drugog karcinoma, bilo na majčinoj ili očevoj strani, ovo je važan faktor rizika koji treba ozbiljno shvatiti.
 

MIT: Ako održavate težinu koja odgovara vašem tijelu, redovno vježbate, jedete zdravo i ograničavate alkohol, ne morate brinuti o raku dojke.

ČINJENICA: Iako ova ponašanja mogu pomoći u smanjenju rizika od raka dojke, ne mogu ga eliminirati.

To je nešto što se iznova i iznova čuje od žena kojima je ustanovljena dijagnoza: „Jedem zdravo, imam zdravu težinu, aktivna sam i jedva pijem alkohol. Pa kako sam završila s rakom dojke?"

Da, postoje dokazi da sva ova ponašanja mogu pomoći u smanjenju rizika, no ne mogu garantirati da nikada nećete dobiti bolest. Postoji toliko mnogo primjera ljudi koji se drže zdravog života, a ipak dobiju rak dojke.

Svakako je odgovorno da upravljate faktorima rizika koje možete kontrolirati, kao što su prehrana i fizička aktivnost, ali je jednako važno da redovno idete na preglede, obavljate samopregled dojki i obratite pažnju na sve neobične promjene na grudima. Imate li prijatelje ili rođake koji su „zdravi kao drijen“ i uvjereni su da nema šanse da ikada dobiju karcinom dojke, pomozite im da shvate da nitko nije 100 posto siguran.

SAMOPREGLED DOJKI

Samopregled dojki je orijentacijski pregled koji obavlja sama žena pipanjem dojki, pazuha, područja ispod i iznad ključne kosti i donjeg dijela vrata. Preporuča se obaviti jedanput mjesečno. Osim na sumnjive tvorbe (kvržice, udubljenja, ispupčenja na dojci) također treba obratiti pažnju na izgled bradavice i iscjedak iz nje. Uočavanjem bilo kakve sumnjive promjene treba se odmah javiti liječniku na pregled. Samopregled ne zamjenjuje redovite mamografske i kliničke kontrole.


 

MIT: Nošenje grudnjaka može izazvati karcinom dojke.

ČINJENICA: Nema dokaza da grudnjaci uzrokuju karcinom dojke.

S vremena na vrijeme, mediji i internet potiču mitove da nošenje grudnjaka može povećati rizik od karcinoma dojke. Teorija je bila da nošenje grudnjaka - posebno onih koji imaju donju žicu - može ograničiti protok limfne tekućine iz dojke, uzrokujući nakupljanje toksičnih tvari u tkivu.
Međutim, nema dokaza koji bi podržali ovu tvrdnju. Studija iz 2014. godine, koja je pratila otprilike 1.500 žena s karcinomom dojke, nije pokazala vezu između nošenja grudnjaka i ove bolesti.

MIT: Upotreba antiperspiranta ispod pazuha može izazvati karcinom dojke.

ČINJENICA: Nema dokaza o vezi između antiperspiranta koji se stavlja ispod pazuha i karcinoma dojke, ali se sigurnost antiperspiranata još uvijek proučava.

Postojale su uporne glasine da se antiperspiranti ispod pazuha, posebno oni koji sadrže aluminij i druge kemikalije, apsorbiraju u limfne čvorove i ulaze u stanice dojke, povećavajući rizik od karcinoma. Smatralo se da brijanje pazuha pogoršava situaciju stvaranjem sitnih ureza koji omogućavaju da više kemikalija uđe u tijelo. Druga teorija je bila da antiperspiranti, zaustavljanjem znojenja ispod pazuha, mogu spriječiti oslobađanje toksičnih supstanci iz limfnih čvorova ispod pazuha, što također povećava rizik od raka.
Međutim, nema dokaza o vezi između upotrebe antiperspiranta i karcinoma dojke. Ipak, neke studije su otkrile da žene koje koriste aluminijske proizvode ispod ruku imaju veću koncentraciju aluminija u tkivu dojke.
 

MIT: Nošenje mobilnog telefona u grudnjaku može izazvati karcinom dojke.

ČINJENICA: Nema dokaza o vezi između mobilnih telefona i karcinoma dojke, ali se sigurnost mobilnih telefona još uvijek proučava.

Mediji su izrazili zabrinutost da nošenje mobilnog telefona u grudnjaku, iako doista ne znamo tko nosi mobilni telefon u grudnjaku, može povećati rizik od karcinoma dojke. Bilo je slučajeva da su mlađe žene oboljele od raka dojke nakon što su nosile svoje mobilne telefone u grudnjacima.
Većina studija obavljenih dosad fokusirala se na to može li radio frekventno zračenje koje emitiraju mobilni telefoni povećati rizik od tumora na mozgu. (Ovo je nisko energetsko zračenje, za razliku od visokoenergetskog zračenja koje koriste rendgenski zraci, na primjer.) Ovo istraživanje nije pronašlo vezu, ali se pitanje još uvijek proučava.

I proizvođači mobilnih telefona preporučuju držanje uređaja što je više moguće dalje od tijela. Iako ne postoji dokazana veza s karcinomom dojke, ne preporuča se nošenje mobitela u grudnjaku.

MIT: Previše šećera uzrokuje karcinom dojke.

ČINJENICA: Nema dokaza da šećer izaziva karcinom dojke.

Ne samo kod raka dojke, već́ i kod svih vrsta karcinoma, postoji zajednički mit da šećer hrani karcinom i ubrzava njegov rast. Sve stanice, bilo kancerogene ili zdrave, koriste šećer u krvi (koji se naziva glukoza) kao svoje gorivo. Iako je točno da stanice karcinoma troše šećer brže od normalnih stanica, nema dokaza da prekomjerna konzumacija šećera uzrokuje ovu bolest.

Znamo da jedenje previše šećera može dovesti do povećanja tjelesne težine, a prekomjerna težina je utvrđeni faktor rizika za karcinom dojke. Pored toga, neke studije povezuju dijabetes s većim rizikom od karcinoma dojke - posebno agresivnijih karcinoma u kasnijim stadijima. Istraživači nisu sigurni je li veza posljedica činjenice da ljudi s dijabetesom imaju tendenciju da imaju višak kilograma ili da imaju viši nivo šećera u krvi.
Iz zdravstvenih razloga, uvijek je dobra ideja smanjiti deserte, slatkiše, kolače, zaslađena pića i prerađenu hranu koja sadrži šećer. Čitanje etiketa je važno, jer mnoge namirnice mogu imati „skrivene“ dodane šećere kao što je kukuruzni sirup s visokim sadržajem fruktoze.
 

MIT:  Karcinom dojke uvijek izaziva promjene u vidu kvržica koje možete osjetiti.

ČINJENICA: Karcinom dojke možda neće izazvati nastanak kvržica.

Mnogi misle da se karcinom dojke uvijek pojavljuje u obliku kvržice koja se može napipati tijekom samopregleda. Žene to nerijetko koriste kao izgovor da ne odu na pregled, misleći kako će moći osjetiti bilo kakvu promjenu koja bi mogla ukazati na problem. Međutim, karcinom dojke se ne razvija uvijek na taj način. U vrijeme kada se to dogodi, karcinom je možda već́ prešao u limfne čvorove. Iako je samopregled dojki potreban, nije zamjena za redovni godišnji pregled.

Postoje i neki drugi mitovi o tome koje vrste kvržica su manje zabrinjavajuće, kao što su bolna kvržica, glatka i/ili koja se pomiče slobodno ispod kože. Svaku kvržicu ili neuobičajenu masu koja se može osjetiti kroz kožu mora provjeriti liječnik. Iako je većina takvih kvržica benigna, uvijek postoji mogućnost da je u pitanju karcinom dojke.
 

MIT: Karcinom dojke koji se otkrije u ranoj fazi rijetko se vraća.

ČINJENICA: Čak i kod ranog stadija, uvijek postoji rizik da će se karcinom vratiti.

Mnogi vjeruju da karcinom dojke u ranoj fazi - karcinom koji nije napredovao dalje od limfnih čvorova dojke i pazuha - nema skoro nikakve šanse da se vrati. Iako se većini žena, koje su otkrile karcinom dojke u ranom stadiju bolest neće vratiti, rizik nikada ne nestaje u potpunosti.

Još jedan mit: Ako se rak dojke ne vrati u roku od 5 godina, nikada se neće vratiti. Iako je istina da je rizik od povratka najveći u prvih 2 do 5 godina, može se vratiti i kasnije. Čak i 20 godina nakon dijagnoze u ranoj fazi, postoji 15-20 posto šanse da se ponovo vrati.

Karcinom dojke koji se vrati može biti lokalni ili regionalni, što znači da se vraća u predjelu dojke ili grudnog koša gdje je prvobitno pronađen, ili udaljen, što znači da se vraća u drugi dio tijela, kao što su kost, jetra ili pluća.

Ako vam je uspostavljena dijagnoza karcinoma dojke u ranoj fazi, vaš tim za liječenje može vam pomoći da razumijete rizik od ponovne pojave. Mnogo različitih faktora može utjecati na rizik, kao što su:

• veličina prvobitnog tumora;
• broj zahvaćenih limfnih čvorova;
• gradus tumorskih stanica (stupanj diferenciranosti tumora daje nam odgovor na pitanje koliko tumorske stanice nalikuju stanicama normalnog tkiva iz kojega su nastale).;
• je li karcinom bio pozitivan ili ne na hormonske receptore;
• HER2 gen;
• specifičnosti plana liječenja.

Ako ste imali genomski test kao što je Oncotype DX, koji analizira grupu gena da bi se predvidio rizik od povratka karcinoma, te informacije također mogu biti od pomoći.
 

MIT: Svi karcinomi dojke se liječe na približno isti način.

ČINJENICA: Planovi liječenja se uvelike razlikuju ovisno o karakteristikama karcinoma i preferenciji pacijenata.

Ako nikada niste imali rak dojke ili niste bili bliski s nekim tko jest, nema razloga da znate detalje liječenja. Mnogi ljudi imaju nejasnu ideju da karcinom dojke zahtijeva neku kombinaciju operacije, terapije zračenjem, a možda i kemoterapije, ali ne znaju mnogo više od toga. Možda ne shvaćaju da mogu razgovarati s pet različitih osoba koje boluju od karcinoma dojke i otkriti da imaju pet različitih planova liječenja.
To je zato što je plan liječenja svake osobe zaista prilagođen njegovim ili njenim potrebama. Toliko različitih faktora može biti u igri prilikom odabira tretmana, kao što su:

• veličina, stadij i stupanj karcinoma, kao i lokacija;
• je li karcinom poznat ili se vjeruje da je u vezi s nasljednom genetskom mutacijom;
• je li karcinom pozitivan na receptore estrogena ili progesterona (što znači da je njegov rast potaknut hormonima);
• je li karcinom pozitivan na dodatne kopije HER2 gena;
• rezultati testova koji mogu predvidjeti vjerojatnost povratka, kao što su Oncotype DX ili MammaPrint;
• preferencije pacijenata oko izbjegavanja specifičnih neželjenih efekata ili vremenskim rasporedom sesija liječenja.

MIT: Rak dojke se javlja samo kod žena srednjih godina i starijih žena.

ČINJENICA: Mlađe žene mogu oboljeti od raka dojke, kao i muškarci.

Istina je da su ženski spol i starenje glavni faktori rizika za razvoj karcinoma dojke. Međutim, sve češće obolijevaju i žene u dvadesetim i tridesetim godinama.
Žene svih uzrasta trebaju obratiti pažnju na svoje grudi, obavljati samopreglede i prijaviti sve neobične promjene svojim liječnicima i inzistirati na svim raspoloživim pregledima ako postoji zabrinjavajući simptom. Žene s jakom obiteljskom poviješću raka dojke, posebno raka dijagnosticiranih kod rođaka prije 40. godine, mogu početi s mamografskim pregledima ranije.

Karcinom dojke se rijetko javlja kod muškaraca, ali se događa. Mnogi misle da muškarci ne mogu dobiti rak dojke jer nemaju grudi - ali imaju tkivo dojke. Iako je karcinom dojke kod muškaraca rijedak, on ima tendenciju da se dijagnosticira u naprednijoj fazi, jer promjene na dojkama i kvržice obično ne navode muškarce i njihove liječnike da pomisle da je u pitanju karcinom dojke. Promjene na muškim dojkama također treba provjeriti.
 

MIT: Kada se liječenje završi, završili ste sa karcinomom dojke.

ČINJENICA: Karcinom dojke može imati dugoročan utjecaj na živote i dobrobit oboljelih.

Žene s ovom bolešću često prijavljuju da njihova obitelj i prijatelji očekuju da budu spremni normalno nastaviti dalje sa životom nakon završetka tretmana (operacija, radioterapija i kemoterapija). Neke terapije traju godinu dana, a neke i do 10 godina. Ako je žena odlučila rekonstruirati grudi, to može zahtijevati niz operacija koje će potrajati nekoliko mjeseci. A za one sa metastatskim ili IV stadijem karcinoma dojke, liječenje će trajati do kraja života.

Čak i nakon što tretmani završe, izliječene pacijentice mogu iskusiti dugoročne neželjene efekte. Neki od ovih neželjenih efekata mogu biti fizički: bol i zategnutost, umor, promjene na koži, neuropatija (peckanje i utrnulost u rukama i stopalima), simptomi menopauze i drugi, ovisno o režimu liječenja. Drugi neželjeni efekti mogu biti mentalni i emocionalni: anksioznost, strah od vraćanja karcinoma i promjene u međuljudskim i seksualnim odnosima. Za mnoge ljude posljedice suočavanja s karcinomom dojke traju godinama - ili doživotno, u slučaju metastatskog raka dojke - ali njihovi voljeni to jednostavno ponekad ne razumiju.



Moramo biti svjesni činjenice da svakome oporavak traje drugačije i da se svatko s bolešću i izlječenjem nosi na svoj način. Važno je da se osobama koje boluju pruži odgovarajuća mentalna podrška, jer nakon karcinoma ništa više nije isto.

Kao što je rečeno na početku, karcinom dojke je izlječiv ako se otkrije na vrijeme. Preventivni UZV pregled dojki uključen je u UNIQA policu dodatnog zdravstvenog osiguranja i to bez medicinske indikacije.