Kako prebaciti u nižu brzinu i najbolje iskoristiti slobodno vrijeme

---

Koliko ste puta u životu čuli ili pročitali da je vrijeme novac? Tu nam je maksimu nametnuo kult brzine, zagovarajući da što više stvari treba obaviti u što manje vremena. Treba raditi, a ne dangubiti,  brže, više, po mogućnosti i nekoliko stvari odjednom. No ako je to tako dobro, zašto je onda toliko ljudi nesretno dok radi, a nakon završetka radnog dana osjećaju olakšanje?

U mnogim radnim sredinama uvriježilo se nepisano pravilo prekovremenog ostajanja na poslu, ne nužno zbog količine posla koji se mora obaviti, već zbog dokazivanja predanosti poslodavcu i šefu. U diktatu rada mnogi su izgubili smisao za opuštanje i dokoličarenje, a dobili prekomjeran stres, izgaranje na poslu i nezadovoljstvo životom u kojem nemaju vremena za sebe, premalo su s vlastitom djecom a prijatelje i hobije zanemaruju.



„Danas se ljudi žure, čak glume žurbu vjerujući da bi svaka pomisao da imaju slobodnog vremena ili da dokoličare pokvarila sliku o njima kao uspješnim ljudima. Jer uspješni ljudi nemaju ni trenutak vremena za besposlicu i stalno su zauzeti poslom ne bi li zaradili dovoljno novca kojim bi kupili slobodno vrijeme. Ali o dokolici nemaju vremena razmišljati. Potreba za dokolicom u suvremenom je načinu života slabo izražena, a pojava dokolice još slabije prisutna iako je vrijeme besposlice, kao suprotnosti vremenu rada, postalo stalni predmet žudnje čije se ostvarenje istodobno odlaže za neku neizvjesnu budućnost“, kaže Carl Honore u svojoj knjizi „Pohvala sporosti“.

Ovaj kanadski novinar istražio je krilaticu “Sporije je brže” - krenuvši od vlastitog primjera, i u desetak poglavlja izložio njezinu primjenu na zdravlje i medicinu, seks i odnos s partnerom, odgoj djece, komunalne funkcije gradova, poslovni život i zarađivanje, glazbu ili hranu. Sporije je bolje – poručuje on - pokušajte i smjesta ćete se uvjeriti i sami.


Milenijska generacija, ljudi rođeni kasnih 80-ih ionako se polako, ali sigurno odupiru starom shvaćanju stvari i odlučno zahtijevaju više slobodnog vremena jer žele raditi da bi živjeli, a ne obratno. Dokolica ne znači besposličarenje ili ljenčarenje, već smisleno i svrhovito provođenje slobodnog vremena. (Godine 1948. Ujedinjeni narodi dokolicu su proglasili temeljnim ljudskim pravom.)

Svatko ima nešto što voli raditi u slobodno vrijeme, što ga ispunjava i čini sretnim. Mnogi od nas ne mogu preko noći promijeniti posao niti svoj hobi pretvoriti u životni poziv, no mogu, sporo ali sigurno, sebi darovati više kvalitetno provedenog vremena. Evo nekih ideja i dobrobiti od njihovog provođenja u djelo.

Uživanje u glazbi

Glazba je zvonka radost i jedan od najstarijih oblika dokolice. Može nam pružiti ushit i uzbuđenje, ali nas može i umiriti i opustiti. Godine 1742. grof Kaiserling od Bacha je naručio kompoziciju koja će mu pomoći da prevlada nesanicu. Bach je skladao Goldberg varijacije. Dva i pol stojeća poslije, ljudi se i dalje služe glazbom kako bi se umirili i opustili. Svjetski poznati pijanost Joe Meixner koji je počeo svirati sa sedam, a improvizirati i skladati s 12 godina, potaknut vlastitom dijagnozom visokog tlaka 2007. godine počinje stvarati glazbu koja liječi usklađujući ritam glazbe i otkucaje srca. Meixner ne tvrdi da će glazba svakoga izliječiti ali će poboljšati kvalitetu života i osnažiti imunitet, a njegovu piano terapiju ne osporavaju ni znanstvenici. Zaključak je: ugodite si glazbom kad god možete.

Čitanje

Dijete koje čita postaje čovjek koji misli. Čitanje širi vidike, omogućuje nam da se u mislima teleportiramo kamo god želimo i zaplovimo u neki drugi svijet. Dok su naše misli zarobljene u viktorijanskoj stvarnosti ili u dalekoj budućnosti, naš mozak i tijelo odmaraju se od svakodnevice i zato nam je ponekad teško prenuti se iz tog svijeta i vratiti u stvarnost. Zaključak je: utonite u dobro štivo kad god možete, nikad ne znate koja će vam knjiga promijeniti život!

Vrtlarenje

Imate li vrt ili barem balkon, imate svoj potencijalni raj. U gotovo svakoj kulturi vrt predstavlja utočište, mjesto za odmaranje i umovanje. Vrtlarenje se ne može ubrzati. Biljkama jednostavno treba neko vrijeme da izrastu i procvjetaju. Time je naše zadovoljstvo učinkom tog smirujućeg i strpljivog rada veće. Vrtlarenje je urbana metafora seoske idile i bijeg od mahnitog ritma života. Zaključak: ako vam balkon trenutno služi kao skladište stare krame i bicikala, pretvorite ga u svoju zelenu oazu i svemir će vas nagraditi mirom!

Umjetnost

Umjetnost ima veze s postizanjem mirnoće usred kaosa. (Saul Bellow). Promatranje umjetničkih djela, kad se nastojimo u njih zadubiti, uvodi nas u neko mirnije, meditativnije stanje duha. Mona Lisu ne možete pogledati „u prolazu“, kao ni mnoga druga remek djela svjetske umjetnosti. Naprosto se morate zadubiti u njih. Ako nemate priliku tako često obilaziti svjetske znamenitosti, probajte se sami baciti na posao. Slikanje, kiparenje, rezbarenje, sve te tehnike prebacuju naš um u sporiji mod. Nije nužno da budete super talentirani da biste uprljali prste bojom ili glinom, važno je da uživate u tom odmaku od svakodnevice. Zaključak: napravite si miran kutak u domu za stvaranje. Djeca će obožavati vaš novi hobi!

Kad jednom usporite, bolje ćete jesti, bolje spavati, bolje raditi i bolje živjeti.

Usporiti znači i više brinuti o sebi i svom zdravlju. Primjerice, ako ugovorite dodatno zdravstveno osiguranje, dobit ćete vrhunsku liječničku uslugu, a ustanovu i liječnika možete sami odabrati. Specijalist kod kojeg će vas na osnovi medicinske indikacije uputiti posvetit će vam se s punom pažnjom, a to je već prvi korak ka boljem zdravlju jer ćete se samim time što vas je netko pažljivo saslušao bolje osjećati. Pritom vam ne treba uputnica niti ćete na termin čekati mjesecima. Ako ugovorite životno osiguranje, nećete se više u panici pitati „što će biti s mojom obitelji“ kad vas uslijed turbulencija u avionu pogodi svijest o krhkosti vlastitoga života. Znajući da su vaši najmiliji zbrinuti, svoju energiju možete usmjeriti na sadašnjost i provođenje što više kvalitetnog vremena s njima.

Život se ne mjeri brojem udisaja koje udahnemo, nego trenucima koji nam oduzmu dah. Pobrinite se da svaki vaš dan bude pun takvih trenutaka!