Sve što trebate znati o inflaciji

---

Zasigurno ste se u zadnje vrijeme susreli s pojmom inflacije, a još je sigurnije da ste osjetili njene efekte. Osjetno poskupljenje svega – od prehrambenih proizvoda, energenata, režija, pa sve do automobila i nekretnina – osjećamo svi, a u bliskoj budućnosti se ne nazire prestanak rasta cijena zbog čega je intervenirala Vlada i fiksirala cijene energenata i osnovnih prehrambenih proizvoda, poput mlijeka i ulja.
Što je uopće inflacija i zbog čega nastaje? U nastavku pročitajte više o ovoj ekonomskoj pojavi i kako ona utječe na našu svakodnevnicu.

Što je inflacija i zbog čega se javlja?

Najjednostavnija definicija inflacije jest realni gubitak vrijednosti sredstva plaćanja (novca), što dovodi do poskupljenja proizvoda. Ili jednostavnije: to znači da 100 kuna nema više istu vrijednost i da za taj novac danas možete kupiti manje proizvoda nego prije par godina.
Kako opada vrijednost novca, tako rastu i cijene proizvoda.

Ali zašto se inflacija uopće javlja? Novac je novac, 100 kuna je 100 kuna, mislit će mnogi.

Cijene rastu kada je na tržištu prisutna ili nestašica ili velika potražnja za robama i uslugama. Kompanije će povećati cijene ako zbog nestašice moraju potrošiti više na materijale, plaće ili prijevoz. Tvrtke će također naplaćivati više ako shvate da su kupci spremni platiti više zbog smanjene ponude na tržištu.

Na žalost, sadašnja ekonomska kriza nastala je spletom mnogih okolnosti. Započelo je nestašicom raznih vrsta roba tijekom pandemije, zbog zatvaranja tvornica i otežanog izvoza. To je dovelo do rasta cijena sirovina, gotovih proizvoda i transporta, što se naravno odrazilo i na maloprodajne cijene.



U isto vrijeme, države širom svijeta ubrizgale su gotovinu u svoje ekonomije da bi pomogle kupcima i kompanijama koje su se borile s gubitkom prihoda tijekom pandemije. Kada su ljudi počeli izlaziti iz izolacije, počeli su intenzivno trošiti novac koji su dobili od vlade, kao i ušteđevinu. To je zajedno s nestašicom roba učinilo sve proizvode manje dostupnim. Kompanije su odgovorile porastom cijena. Trenutno svjedočimo inflaciji koja je uzrokovana i porastom potražnje i smanjenom ponudom.

Dodatni udarac na već prisutnu inflaciju zadala su ratna događanja u Ukrajini, koja su trgovinu prirodnim plinom, naftom i žitaricama dodatno izbacili iz kolosijeka. Došlo je do povećanja cijene pšenice, koja čini osnovu prehrane širom svijeta, dok su plin i nafta najveći energenti. Sve ovo može značiti da se mnogi ljudi više neće moći voziti na posao, jesti dovoljno ili pojačati temperaturu na jesen i zimu, ako im plaće ne budu išle u korak s rastom cijena.

Do kada će inflacija trajati?

Na ovo pitanje nažalost trenutno nitko nema odgovor. Sigurno je samo, da se inflacija ne može konstantno nastaviti. Centralne banke zajedno s vladama širom svijeta već reagiraju povećanjem kamata, a planirane su i dodatne aktivnosti koji će spriječiti efekte inflacije.

Neizvjesnost znači da raste svijest o rizicima, a raznovrsni rizici mogu se pokriti osiguranjem. Primjerice, u vrijeme kad su kamatne stope toliko niske, životno osiguranje može biti dobar odabir za sve one koji žele smanjiti neizvjesnost oko budućnosti. Ugovaranjem životnog osiguranja osiguravate budućnost svoje obitelji u slučaju da se vama nešto dogodi, a ujedno stavljate novac na stranu koji će vam po isteku osiguranja pomoći da realizirate svaki životni plan.