Što zapravo znači brinuti o sebi?

Iako nas je kulturološko nasljeđe naučilo da je sebično sebe stavljati u prvi plan već da se najprije trebamo pobrinuti za sve druge: djecu, starije, prijatelje, posao, društvo, nastavi niz -  činjenica je da se najprije moramo pobrinuti za sebe – prvenstveno svoje zdravlje, fizičko i mentalno.

Kolektivizam koji je mnogima ukorijenjen u svijesti stalno nas podsjeća da smo dužni žrtvovati svoje potrebe kako bismo ugodili drugima, poštovati odluke skupine, držati se „zajedno“, oslanjati se na druge, trpjeti. No što ako nas obiteljske obveze previše iscrpljuju, ako nas prijatelj iznevjeri, ako ne znamo reći ne i nikad nemamo vremena za sebe jer previše dajemo, a premalo uzimamo? Ako sami sebi nismo  dobri, ne možemo biti dobri ni drugima!
 

Brigu o sebi ne treba brkati sa sebičnošću ili egoizmom! Briga o sebi je svako ponašanje koje nam pomaže da izbjegnemo zdravstvene probleme, da  izoštrimo svoje mentalno i fizičko zdravlje većim samopoštovanjem, upravljanjem stresom i ukupnim blagostanjem.  

Ova ponašanja pomažu u osiguravanju ravnoteže u svijetu u kojem smo pretjerano stimulirani informacijama i očekivanjima: posao, karijera, obitelj, sve to treba savršeno funkcionirati i sva očekivanja treba ispuniti. Ako se tako postavimo prema životu, ne samo da nikada nećemo biti sretni jer nećemo znati uživati u malim trenucima koji sreću doista i čine, već ćemo narušiti vlastito zdravlje.

Zato je briga o sebi važan dio životnog stila koji nas održava zdravima, sretnima i usklađenijima s našim umom i tijelom. Jedino brinući se o sebi, možemo na pravi način brinuti i o drugima. Premda je briga o sebi vrlo individualna stvar, evo popisa nekoliko univerzalnih stvari koje već sutra možete početi prakticirati ako se želite uistinu početi brinuti o sebi.

Redovito posjećujte liječnika

Sistematski pregled jednom u dvije godine i posjeti ili konzultacije s liječnicima u slučaju bilo kakvih zdravstvenih tegoba trebaju biti na prvom mjestu vaše liste brige o sebi. To uključuje i fizičko i mentalno zdravlje.
Ovdje možete pročitati koji se preventivni pregledi preporučuju nakon navršene 40. godine života

Smanjite stres

Lako je reći, puno teže učiniti. Stres može biti uzrokovan prekomjernim izgaranjem na poslu, problemima kod kuće, a može ga izazvati običan obiteljski ručak ili neki nepredviđeni događaj poput sudara u prometu. Okidače stresa ne možemo u potpunosti isključiti iz života, ali se s njime možemo naučiti nositi. Prekomjeran stres, posebno kad smo mu izloženi dulje vrijeme istim intenzitetom, ozbiljno može naštetiti zdravlju.

Osim donošenjem nekih životnih odluka poput promjene posla ako nam postojeći izaziva svakodnevni grč u želucu ili prorjeđivanje susreta s rodbinom od koje nam se "diže kosa na glavi", svatko može naći neku tehniku za smanjenje stresa koja mu odgovara, poput vježbi disanja, meditacije, šetnji, vježbanja, bavljenja hobijem…

Družite se s prirodom

Nije dovoljno otići u prirodu, treba joj se prepustiti. Ako šetate šumom i razmišljate o nedovršenom poslu, u glavi se niste maknuli od svog radnog stola. Opustite se i uživajte u mirisima, bojama, zvukovima i osjetite mir koji vam samo priroda može pružiti. Kad biste redovito primjenjivali ovu „terapiju“, na posao biste se vraćali odmoreni, osvježeni i čista uma, otvorenijeg za ideje.

Sumnjate li u blagotvorno djelovanje prirode, znajte da je dokazano kako urbane zelene površine potiču fizičku aktivnost, povećavaju psihološko blagostanje i općenito poboljšavaju zdravlje i kvalitetu života ljudi. Nedostatak prirode, s druge strane doista može utjecati na vaše psihičko kao i fizičko zdravlje. Primjerice, znanstvenici su povezali nedostatak stabala u određenim stambenim četvrtima s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Kad bi vam odlazak u prirodu vikendom postao navika, imali biste se čemu veseliti cijeli tjedan!
 

Vježbajte

Uloga vježbanja u slučaju posvećivanja brige sebi nije bildanje mišića niti gubitak kilograma, već buđenje tijela: tjelesna aktivnost uzrokuje biokemijske reakcije u organizmu. Osim što blagotvorno djeluje na cijeli organizam, vježbanje potiče lučenje endorfina, hormona iz hipofize koji blokiraju bol, smanjuju apetit, stvaraju osjećaj euforije tijekom vježbanja, smanjuju napetost i anksioznost. Redovitim vježbanjem vaše tijelo se opskrbljuje novim zalihama takozvanog hormona sreće.

Koji tip vježbanja ćete odabrati – joga, trčanje, teretana ili nešto četvrto, izbor je na vama. Važno je pronaći aktivnost koja će vam s vremenom postati ugodna navika. Preporuke stručnjaka o primjerenim tjelesnim aktivnostima pročitajte na stranicama HZJZ.

Hranite svoje tijelo i dušu

Dobra hrana ne znači nužno i kupovanje skupih namirnica u specijaliziranim dućanima – industrijski prerađena hrana često je skuplja od običnih namirnica koje ćete naći na placu! Umjesto da posegnete za gotovom pizzom iz dostave ili smrznutog pakiranja, sami umijesite tijesto i omiljene sastojke pobacajte po njemu. Vaša pizza bit će sigurno ukusnija od one kupovne, a bez sumnje i zdravija. Umjesto voćnog jogurta, uzmite obični i u njega umiješajte svježe voće i dobit ćete neusporedivo nutritivno vrjedniji obrok bez dodanih šećera.

Za kvalitetnu prehranu važno je držati se nekoliko jednostavnih pravila: jesti što više svježeg voća i povrća, koristiti što raznovrsnije namirnice, imati više manjih obroka i izbjegavati slatkiše, grickalice i pražnjenje hladnjaka u kasnim večernjim satima. Između obroka, a i natašte, dobro je popiti dovoljnu količinu tekućine, najbolje vode.

Zlatno pravilo u hrani, kao i u puno drugih stvari u životu je: umjerenost. Nemojte si uskratiti povremeno uživanje u kolačima ili krumpirićima, samo ih nemojte konzumirati u prevelikim količinama. Preporuke stručnjaka o pravilnoj prehrani pročitajte na stranicama HZJZ.

Kao što postoji hrana za tijelo, postoji i hrana za dušu. Ni tu, pak, nema univerzalnog recepta: svatko ima svoje metode „punjenja“ koji mu pružaju osjećaj ispunjenja. Nekome je to čitanje, nekome šah, nekome vrtlarenje. Bezbroj je načina na koji ćete ugoditi svojoj duši, a vi sami najbolje znate što volite i u čemu uživate. Pa, ako vam neka aktivnost ili hobi pričinja veliko zadovoljstvo, potrudite se naći više vremena koje ćete provesti hraneći svoju dušu. 

Zagrlite se

Proteklo razdoblje s pandemijom i potresima utjecalo je na mentalno zdravlje svih nas. Nitko nije ostao neokrznut nezapamćenim događanjima u proteklih godinu i pol dana. Neke rane ne mogu zacijeliti same od sebe i zato je dobro posavjetovati se sa stručnjacima za mentalno zdravlje ako probleme ne možete riješiti sami.

Korisne savjete, zanimljiva iskustva i autentična svjedočanstva mladih možete pročitati na platformi Pukotine koja je pokrenuta prošle godine uz podršku UNIQA osiguranja. Zaogrnite se podrškom bez srama i straha, ona nam je svima potrebna.