Nakon fizičkog zdravlja treba sačuvati i zdrav razum

---

Kad ti se svijet preko noći izokrene, sve što je dosad bilo normalno više nije, a onda se u cijelu priču umiješa i potres koji te doslovno „izbaci iz cipela“, jasno je da se trebaš pobrinuti da u toj situaciji sačuvaš i živu glavu i zdrav razum. Stres koji smo svi proživjeli proteklih dana nismo stigli ni „proraditi“ kako treba jer smo okupirani dnevnim obavezama, radom od kuće, brigom o djeci i izvršavanju njihovih školskih obaveza „na daljinu“, a neizvjesnost i tjeskobu potiskujemo kako bi donekle normalno funkcionirali i živjeli.



Ipak, vijesti nas neprestano podsjećaju u kakvoj situaciji se nalazimo, a ne pomažu ni lažne vijesti i teorije zavjere koje pogoduju širenju panike. Kako si onda možemo pomoći da lakše prebrodimo ovo razdoblje i izađemo iz njega, kako mnogi ovih dana deklarariraju, kao bolji ljudi? Ili da, u najmanju ruku, sačuvamo zdrav razum i idemo dan po dan, iskoristivši ga kako najbolje možemo? Složili smo listu koja nam se čini logična, a svatko si na nju, prema vlastitim preferencijama i životnim vrijednostima, može nadodati što mu pomaže.

 

Ne vjerujte svemu što pročitate!

Ovih dana treba vjerovati stručnjacima i medijima koji korektno prenose informacije koje dolaze iz Stožera, ali i s terena. Najpouzdaniji izvor informacija u ovoj krizi je televizija, na kojoj treba slušati izjave i preporuke čelnih ljudi Stožera. Vijesti s različitih portala treba uzeti s rezervom, jer se nerijetko već isti dan, kad je šteta već počinjena, demantiraju.
Treba imati na umu da i izvanredne vijesti mogu biti krive, jer u brzini, da budu što prije objavljene, novinari nekad griješe, još nema službenih potvrda, a mrvice informacija koje zvuče uvjerljivo šire se brzinom munje, prije nego što ih je itko provjerio. Nepotvrđene informacije uvijek primajte s rezervom!

Dnevna rutina nam pomaže da zadržimo osjećaj normalnosti

Psiholozi se slažu da je u ovoj situaciji važno uspostaviti i zadržati dnevnu rutinu. Ona nam pomaže da u granicama dnevnih obaveza i slobodnih aktivnosti naviknemo um i tijelo na novi dnevni ritam. Ako imate doma školarce i uz posao se „borite“ s njihovim obavezama, napravite dnevni raspored i podijelite odgovornosti kako se ne biste osjećali krivo ako ste zaboravili, primjerice, podsjetiti dijete da treba pročitati lektiru ili odraditi neku slobodnu aktivnost „na daljinu“. Svatko od ukućana treba znati koje su njegove odgovornosti i zato je dnevni raspored i za djecu i za odrasle važan kako se ne bi svi pogubili što može dovesti do nepotrebnih sukoba i međusobnog okrivljavanja.

 

Pronađite aktivnosti koje vam odgovaraju

Preplavljeni smo člancima i savjetima o online ovom ili onom tečaju i preporukama što sve možemo napraviti kako bismo usavršili neku vještinu za koju sad, kao, imamo jako puno vremena. Vremena zapravo nemamo više nego dosad jer radimo od kuće, a tijekom dana mnogo nas treba dio vremena rezervirati i za pomaganje djeci sa školskim obvezama ili roditeljima i starijim članovima obitelji koji ne bi trebali napuštati domove. Jedina je razlika što nakon odrađenog radnog dana nećemo otići u posjet rodbini, prijateljima ili u teretanu što bismo u „mirnodopsko“ doba prakticirali. Zato se nitko ne treba osjećati loše ako u ovih mjesec dana nije naučio novi strani jezik, posjetio sve virtualne izložbe ovog svijeta ili napisao knjigu. Jednostavno, slušajmo sebe i svoje potrebe. Napravit ćemo puno više za sebe i svoje ukućane ako im posvetimo više vremena u nekoj zajedničkoj aktivnosti ili u iskrenom razgovoru.

 

Priznati da nam je teško nije sramota kao ni potražiti psihološku pomoć!

Svi smo mi ljudi i različito se nosimo s novim načinom života i osjećajem neizvjesnosti. Ne znamo koliko će sve skupa trajati, ne možemo puno toga planirati unaprijed, a normalno je da pritom osjećamo strah od budućnosti. Što ako se zarazimo, što ako se netko od nama dragih ljudi zarazi, kako ćemo živjeti u gospodarskoj krizi koja je neminovna, što tek slijedi? Jedna od pozitivnih stvari koje je ova situacija prouzročila jest da se sve više piše i promišlja o mentalnom zdravlju i posljedicama koje će dugotrajna izolacija i sva zbivanja oko krize s koronavirusom ostaviti na naše psihičko zdravlje. Stoga, ako osjećate tjeskobu, ne radujete se sunčanom danu i ne vidite svjetlo na kraju tunela, ne libite se zatražiti pomoć.

Nekima će pomoći vježbe disanja. Klinika za psihijatriju Vrapče u suradnji s HZJZ-om sastavila je listu savjeta s vježbama disanja koje služe za samokontrolu tjeskobe i stresa. Korisno ih je prakticirati 3 puta na dan po 5 minuta. Zavod je pripremio i čitav paket preporuka za očuvanje mentalnog zdravlja, a korisne tekstove o suočavanju sa stresom donijelo je i Zagrebačko psihološko društvo.

Osiguranicima UNIQA dodatnog zdravstvenog osiguranja odsad je dostupno i psihološko savjetovanje, koje mogu zatražiti putem nove usluge konzultacija s liječnicima specijalistima! 

Kontakti za psihološku pomoć:

Telefonski brojevi za pružanje psihološke pomoći osobama u karanteni ili samoizolaciji - Hrvatska Psihološka komora
Telefonske linije za pružanje psihološke pomoći osobama koje se nalaze u samoizolaciji ili karanteni - Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar
Plavi telefon (svih 7 dana u tjednu od 9-20 h, tel. 014833888)
Psihološki centar Tesa
Društvo za psihološku pomoć
Društvo psihologa Varaždin
Društvo psihologa Sisačko-Moslavačke županije
Inicijativa Niste Sami
Pruži ruku - grupna podrška
Stres protekt