Bicikliranje – zdrav i društveno poželjan način prometovanja

---

Najzdravije, ekološki najprihvatljivije i najjeftinije prijevozno sredstvo, bicikl, ovih je dana u središtu pažnje svih velikih svjetskih metropola koje zbog preporučenih mjera društvene distance potiču svoje građane da ne opterećuju previše javna prijevozna sredstva, poput autobusa, tramvaja ili podzemne željeznice, i umjesto toga više pješače ili bicikliraju. Donose se konkretne mjere i prekrajaju se prometnice u korist biciklističkih staza, a broj ljudi koji su javni prijevoz i automobil zamijenili biciklom, raste iz dana u dan.

Svjetske metropole potiču bicikliranje

U New Yorku je u vrijeme pandemije broj putovanja biciklom zabilježio porast za više od 50 posto, a Bogota je privremeno otvorila čak 76 kilometara novih biciklističkih traka, oduzimanjem prostora automobilskom prometu. Njemački su ministri zdravlja i rada preporučili bicikliranje i pješačenje kao najzdravije opcije za neophodna putovanja, a Europska biciklistička federacija i Konfederacija europske biciklističke industrije CONEBI apelirale su na vlasti da omoguće rad biciklističkim servisima kao jednoj od neophodnih djelatnosti. Gradske vlasti u Milanu još su u travnju najavile plan pretvaranja 35 kilometara gradskih ulica u nove biciklističke i pješačke zone u narednim mjesecima.

Od početka epidemije, mediji su i iz drugih dijelova Europa izvještavali o raznim inicijativama, s ciljem da se potakne bicikliranje i pješačenje. Primjerice, u Budimpešti su stvarali privremene nove biciklističke staze na ključnim gradskim ulicama. Na sličan potez odlučili su se i u Berlinu, Dublinu i u Bruxellesu koji je od početka svibnja prednost u središtu grada dao onima koji hodaju ili bicikliraju, a automobilima ograničio brzinu vožnje na 20 kilometara na sat.

Ideje još nisu prepoznate u Hrvatskoj

Kod nas je sličnu inicijativu pokrenula udruga Sindikat biciklista, predlažući Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i Nacionalnom stožeru za civilnu zaštitu privremenu prenamjenu prometnih površina kako bi se u gradovima, ne samo Zagrebu, olakšalo bicikliranje i pješačenje. Neki od njihovih prijedloga su uspostava privremenih biciklističkih traka na kolnicima s više traka, po uzoru na Budimpeštu i Berlin; privremena prenamjena dijelova kolnika u biciklističke trake i uvođenje ograničenja brzine na 30km/h u stambenim ulicama. Širenje virusa pridonijelo je većem korištenju održivih oblika prijevoza pa se nadamo da će ovo vrijeme i u Hrvatskoj, kao i u drugim svjetskim gradovima, biti iskorišteno za veću promociju pješačkog i biciklističkog prometa.  

Bicikliranje ima brojne prednosti – zdravstvene, financijske i ekološke

Osim što je idealno prometno sredstvo u vrijeme pandemije, bicikliranje ima i brojne druge prednosti:

ZDRAVO JE:  Bicikliranje jača kardiovaskularni sustav i smanjuje stopu obolijevanja i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Studije su pokazale da vožnja biciklom poboljšava srčanu funkciju te podiže otpornost i izdržljivost cijelog organizma. Ovaj sport ima povoljan učinak na krvotok, osobito u donjim udovima. Sprječava nastanak oteklina na nogama, jer zahvaljujući ritmičkom kretanju mišića stjenke vena postaju elastičnije. Nije slučajnost da se bicikl često koristi u kardiološkoj rehabilitaciji pacijenata koji su doživjeli infarkt ili su operirali srce.

TROŠI KALORIJE: Sat vremena vožnje biciklom trošimo između 400 – 1000 kalorija, ovisno, naravno, o intenzitetu vožnje i karakteristikama biciklista.  

PRODUŽAVA ŽIVOT: Istraživanje na više od 30.000 ljudi u Danskoj pokazalo je da ljudi koji biciklom idu na posao imaju nižu stopu smrtnosti od onih koji koriste motorna vozila. Preciznije, među onima koji ne putuju do posla ovim prijevoznim sredstvom stopa smrtnosti u petnaestogodišnjem razdoblju bila je 39 posto veća nego među biciklistima. Prema izvoru British Journal of Sports Medicine dokazano je da 30-minutna vožnja bicikla kod starijih osoba (60 – 70 godina) može produžiti životni vijek za 5 godina.

JAČA MIŠIĆE: Vožnja biciklom uključuje u rad sve veće mišićne skupine. Okretanjem pedala aktiviraju se mišići nogu, što znači da se vožnja na uzbrdici ne može usporediti ni s kojom drugom aktivnosti. Mišići leđa i trbušni mišići zaslužni su za održavanje ravnoteže i stabiliziranje tijela tijekom vožnje, dok su mišići ruku i ramena aktivni cijelo vrijeme jer pružaju oslonac tijelu tijekom vožnje.



BORAVAK NA OTVORENOM: Vožnja i boravak na zraku pogoduju fizičkom i za mentalnom zdravlje jer vozeći bicikl, istražujemo nove puteve i svijet oko sebe, zabavljamo se promatrajući prirodu i ptice i odmaramo mozak.

OSLOBAĐA OD PROMETNE GUŽVE: Biciklisti neće zapeti u gužvi kao vozači automobila ili putnici javnog gradskog prijevoza, a to je jedna od najvećih prednosti bicikliranja.

ŠTEDI NOVAC I OKOLIŠ: Umjesto da tankamo gorivo u automobil i zagađujemo okoliš, ulažemo u svoje zdravlje i čuvamo okoliš. Prosječni Hrvat samo na gorivo godišnje potroši više od 5.000 kuna, a ako tome pridodamo troškove registracije, popravaka, osiguranja, parkirališne karte, za taj se novac može kupiti vrhunski bicikl, a za pola iznosa sasvim pristojno prijevozno sredstvo na dva kotača.

Bicikl je najjeftinije prijevozno sredstvo koje postoji. Uz tek minimalna ulaganja imamo izvrsnog ljubimca na dva kotača koji će nam služiti cijeli život!