Tko se boji rizika još?
Naslovu unatoč, ne trebamo se bojati rizika, već njihovih posljedica. Definicija kaže da je rizik svaki budući neizvjesni događaj, a život je zapravo neprekinuti niz neizvjesnih događaja. Kad prelazimo cestu, procjenjujemo rizik ogledavajući se lijevo i desno, kako nas ne bi udario auto. Kad nas zaboli zub, odemo zubaru prije nego što se nađemo u čekaonici hitne službe s oteklinom na licu veličine ping pong loptice. Kad kupujemo hranu, pazimo na njen izgled i rok trajanja kako se ne bismo izložili riziku od trovanja.
Od malih nogu učimo upravljati rizicima. Roditelji nas upozoravaju (nekad i previše, no to je neka druga tema) da pazimo jer ćemo pasti, porezati se, izgubiti stvari…
Kako odrastamo, učimo procjenjivati što je za nas opasno, a što nije. Nekad se svjesno u mladosti izlažemo riziku isprobavajući štošta i tijekom tih pokušaja i pogrešaka učimo i gradimo vlastiti identitet (sklonost prema riziku njegov je neotuđiv dio).
Sve tvrtke i organizacije, posebno velike, trebaju znati upravljati rizikom, a one pametne u rizicima pronalaze prilike za unapređenje poslovanja. Menadžeri u tvrtkama osiguravaju se od posljedica svojih loših odluka, kao i odvjetnici, liječnici…no što je s nama smrtnicima?
Svatko od nas odlučuje hoće li nakon popijene čašice više voziti sam ili pozvati taxi. U potonjem smo procijenili da je rizik (od nesreće, policijske kazne, štete na automobilu) prevelik. Dakako da su neki od nas skloniji rizicima pa se upuštaju u sve i svašta dok su neki „ziheraši“ koji ništa ne prepuštaju slučaju. Kakvu ćemo odluku donijeti ovisi o našem nasljeđu, životnom iskustvu ali nerijetko i znanju.
Odrasli smo, no jesu li nas poučili najvećim rizicima?
Učili su nas kako pasti na stražnjicu a ne na glavu, kako baratati nožem da se ne porežemo i tako dalje. S druge strane,
ono što nas premalo uče, a u to se olako upuštamo, financijski su rizici.
Na kraju 2017. godine više od 319 tisuća građana ove zemlje imalo je blokirane račune. Dakako da blokadama nije kumovala samo slaba financijska pismenost (ljudi su se zaduživali ne razmišljajući o tome što će se sutra dogoditi s valutom u kojoj im je kredit ili njihovim radnim mjestom) već i ekonomske (ne)prilike čije su posljedice (možda) zaobišle samo one najveće ziheraše među nama. Oni ne samo da nisu digli stambeni kredit u švicarcima, već nemaju kredit uopće. No, i o njima nekom drugom prilikom.
Isto tako su nas učili da se čuvamo propuha, ne hodamo bosi po hladnim pločicama i ako baš ne moramo, ne valjamo se po mokroj travi. Naravno da su naše najljepše uspomene iz djetinjstva vezane baš uz trenutke kad smo bili nesputani, slobodni i kad smo (barem malo) mogli kršiti pravila koja su nam odrasli nametali.
Kako živjeti nesputano i bez briga
I kao odrasli možemo si priuštiti da prekršimo pokoje pravilo i živimo nesputano i bez briga. Da bismo to mogli, pomaže nam osiguranje. Njime možemo
osigurati imovinu koju smo godinama stjecali,
putovanje koje smo dugo planirali i samostalan
posao o kojem smo sanjali. Možemo se
osigurati od nezgode poput pada koji može prouzročiti teške ozljede i privremenu radnu nesposobnost. Možemo se osigurati i od
nemogućnosti plaćanja kredita jer ako ostanemo bez posla, čak i privremeno, kreditno zaduženje može biti neizdrživ financijski teret.
Kad želimo biti sigurni da će nam obitelj biti financijski zbrinuta u slučaju da se nama nešto dogodi, uzimamo životno osiguranje.
Koja je razlika između životnog osiguranja i drugih vrsti ulaganja, pisali smo ovdje.
Najveći rizik u životu s kojim se ne želimo kockati ipak je – zdravlje.
I njega možemo osigurati, kroz proizvode koji nam osiguravaju viši standard medicinskih usluga od onih koje dobivamo u redovitom sustavu, tzv. obveznom zdravstvenom osiguranju. Više o tome pročitajte u
Sedam najčešćih zabluda o zdravstvenom osiguranju ili
Kjucne razlike izmedju dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja
Upravljati rizicima znači gledati u budućnost i donositi promišljene odluke. Stoga, okanite se staklene kugle, baba vračara i tarota i osigurajte što vam je važno.